Pričam ti priču: Krvna slika zeničkog turizma

Autorski članci

Turizam i Zenica su pojmovi koje rijetko susrećemo skupa u istoj rečenici. Još rijeđe ćemo ova dva lijepa pojma čuti u priči sa sretnim završetkom. Ni ova priča nema sretan, ali ne mora nužno imati ni naročito ružan kraj. Bilo kako bilo, činjenica je da Zenica nikada nije bila sinonim za turizam što je vjerovatno i razlog da Zeničani i nisu nešto naročito zainteresovani za ovu temu. Zbog toga nikoga posebno ni ne dotiče da, četvrti grad po veličini u Bosni i Hercegovini, već odavno nema nikakvu turističku zajednicu ili najobičniji turistički info pult.

Većina građana ni ne zna da se u Zenici od 1999. godine, tj. od samog osnivanja, nalazila Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona, a još manje ih zna da jeta ista zajednica zatvorena 2014. godine. Naime, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u julu 2014. godine van snage stavio Zakon o turističkim zajednicama i promociji turizma čime je nestao pravni okvir za normalno funkcionisanje svih turističkih zajednica na teritoriji Federacije. Međutim, kao prelazno rješenje, do usvajanja novog Zakona o turizmu, ostavljena je mogućnost osnivanja turističkih info centara na nivou općina i gradova, a tu mogućnost na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona iskoristila je tadašnja općina, a sadašnji grad Visoko.

Grad Zenica također već tradicionalno ne prepoznaje turizam kao privrednu granu vrijednu bilo kakve pažnje. Istina, deklarativno se uvijek ističe da je turizam važan te da Zenica ima potencijal da razvija različite vrste turizma, a najčešće se spomenu sportski i izletnički. Doduše, sportski se spomene samo dan ili dva uoči gostovanja reprezentacije, a izletnički kada se sjetimo „tradicionalnih“ ili „omiljenih“ zeničkih izletišta Bistričak i Smetovi. Naravno već decenijama se obećavaju velika ulaganja u ova izletišta, navode svi mogući potencijali, ističu prednosti koje Bistričak i Smetovi imaju a Vlašić, Sljeme ili Alpe nemaju, potencira se njihov značaj za Zeničane koji žele da osvježe svoja smogom zagađena pluća itd.  Ipak, realnost je potpuno drugačija, ni na jednom izletištu gotovo da i nema bilo kakvih sadržaja ili atrakcija izuzev činjenice da je sam dolazak na Bistričak i Smetove zaista veliki izazov usljed katastrofalnih puteva.

Turizam je jedna od najbrže rastućih grana privrede širom svijeta, pa čak i u Bosni i Hercegovini. Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini kao što su Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar su prepoznali turizam kao važan faktor svog privrednog razvoja te su se već i na regionalnoj mapi pozicionirali kao nezaobilazna turistička središta. Takav stav podržavaju i odgovarajućim ulaganjima u infrastrukturu, promociju na društvenim mrežama, ali i izradom odgovarajućih strateških dokumenata. Sličnu tendenciju možemo primijetiti i u nekim gradovima na području Zeničko-dobojskog kantona pa tako Visoko i Maglaj imaju izrađene posebne Strategije razvoja turizma, a Vareš ima i posebnu web stranicu namijenjenu promociji turističkih potencijala (http://visitvares.com/). Mnogi će reči da Zenica nema uslove da postane veliki turistički centar kao što su Sarajevo ili Mostar, međutim nije imala ni Tuzla ali je uz jasnu viziju, mnogo truda i velika ulaganja postala omiljeno ljetovalište desetinama hiljada turista iz cijelog regiona. Vareš je također bio veliki industrijski centar koji je u ratu, ali i nakon rata, doživio potpuni krah, a fabrički pogoni u ovom gradu do danas nisu pokrenuti. Osim toga, Vareš se za razliku od Zenice ne nalazi na glavnoj državnoj saobraćajnoj komunikaciji, naprotiv mnogi ga nazivaju slijepim crijevom ili mjestom na kraju svijeta. Uprkos svemu Vareš je prepoznao turizam kao moguće rješenje mnogih privrednih problema te preuzeo lidersku promociju na području Zeničko-dobojskog kantona na polju promocije turističkih potencijala. S druge strane, Zenica na polju turizma nije uradila ništa. Strategija razvoja turizma ne postoji niti ima najava da će se na njoj raditi. U postojećoj općoj Strategiji razvoja Općine Zenica 2012-2022, turizam je zastupljen na jednoj stranici sa jednim općim osvrtom na stanje i perspektive razvoja turizma. Doduše, u planiranim projektima na kraju strategije je navedeno nekoliko objekata i lokacija koji pripadaju sferi turizma (izgradnja Aqua parka, modernizacija Smetova, Bsitričaka itd), ali do danas se ni na jednom projektu nije ozbiljno počelo raditi. Uostalom, dovoljno je prošetati gradom i biće vam savršeno jasno da Zenica nema nikakve turističke infrastrukture ili najobičnijih pomagala, izuzev neuglednih nekada davno postavljenih mapa grada koje eventualnog posjetioca mogu samo zbuniti, a čak i one se nalaze na svega par lokacija.

Postavlja se pitanje zašto je situacija takva odnosno da li je to zaista realna slika Zenice i njenih turističkih potencijala? Možda zaista Zenica nije turistički grad, što zbog zagađenja, što zbog nedostatka atrakcija i odgovarajućih kadrova?

Zenica je grad koji se nalazi u središtu Bosne i Hercegovine odnosno na prostoru koji se u starijoj literaturi često nazivao Starom ili Pravom Bosnom. U Arheološkomleksikonu Bosne i Hercegovine iz 1988. godine može se pronaći stotine različitih arheoloških nalazišta sa područja Zenice, dio materijala može se vidjeti i u Muzeju grada Zenice, a postoji i nekoliko pristupačnih i relativno uređenih lokaliteta poput Vranduka ili Putovića. U urbanom dijelu grada se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici od kojih su neki i pod zaštitom države, a u Zenici djeluju i značajne kulturne institucije poput Muzeja grada Zenice ili Bosanskog narodnog pozorišta. Moderna arhitektonska baština grada postaje sve zanimljivija, pa se tako ove godine na Venecijanskombijenaleu Bosna i Hercegovina predstavila izložbom Zenica – Trilogija koja se upravo bavi pitanjem arhitektonske i industrijske baštine Zenice. Na Univerzitetu u Zenici djeluje Odsjek za kulturalne studije u čiji nastavni plan sadrži niz predmeta iz sfere turizma i baštine te time se omogućava formiranje stručnog kadra specijalizovanog za unapređenje korištenja turističih potencijala i zenice, ali i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. U gradu također djeluje veliki broj različitih kulturnih i umjetničkih zajednica, društava i udruženja koja se bave i promocijom turizma. Nedavno je Zenica, upravo zahvaljujući jednom udruženju građana (Naša djeca) postala prvi grad u Bosni i Hercegovini sa zvučnom mapom odnosno audio prezentacijom više turističkih lokacija u gradu. Brojni pojedinci također rade na promociji turističkih potencijala Zenice, poput Afana Abazovića  koji organizuje i besplatne edukativne turističke ture, ili Mirsada Đulbića koji vodi dosta posjećenuFacebook stranicu posvećenu prošlosti Zenice. Sve ovo navodi nas na zaključak da Zenica ipak ima ogroman turistički potencijal ali koji nije dovoljno iskorišten.

Sve u svemu, iz iskustva drugih gradova iz cijele Bosne i Hercegovine pa tako i onih sa područja Zeničko-dobojskog kantona možemo vidjeti da turizam može biti jedan od značajnih faktora razvoja. Ipak, nužna je jasna vizija i precizna strategija praćena odgovarajućim ulaganjima, a grad Zenica posjeduje i potencijal i stručni kadar sposoban za takve poslove. Potrebno je malo hrabrosti i dobre volje, a ona mora doći od same lokalne zajednice odnosno od gradskih vlasti kako bi se i Zenica za početak barem stavila na turističku mapu Bosne i Hercegovine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *